Samir Jašaragić Blog o ekonomiji, geoekonomiji i fenomenima globaliziranog društva

Kada institucije sistema zakažu u ulozi očuvanja kulture i tradicije bošnjačkog naroda, ko može odgovoriti na taj zahtjevni zadatak? Da li je to porodica iscrpljena ratnim i poratnim dešavanjima, vječnim procesom tranzicije, a sada i na udaru kulturološkog segmenta hibridnog rata? Kako se u to sve uklapa  nova generacija i promocija jednog književnog djela u malom gradiću na obali Une? Prije nekoliko godina imao sam čast da budem pozvan kao gost na naučni skup „Odgovornost za očuvanje kulture bošnjačkog naroda“ od strane inicijatora skupa, prof. dr. Huseina Muratovića. Skup u formi naučnog simpozijuma i zanimljiva tema obrađena od strane vrhunskih intelektualaca poput akademika Muhameda Filipovića, prof.dr. Šaćira Filandre, prof.dr. Seada Alića i drugih uvaženih intelektualaca urodio je i prigodnim Zbornikom radova. Tretirani problem u kontekstu šireg problema očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta malih, ali i islamskih naroda, u globaliziranom svijetu suštinski je i

Na anketi “Za koga bi ste glasali u FBIH da su izbori danas?” najčitanijeg bh. internet portala Klix.ba, Narod i Pravda zauzela je ubjedljivo prvo mjesto. Predstoje li tektonske promjene na političkoj sceni FBIH ili anketa predstavlja samo odraz trenutnog stava dijela birača? Anketa je završena 28. aprila i oko 45.000 čitatelja portala Klix.ba iskazalo je svoje trenutno mišljenje o podršci političkim strankama u Federaciji BiH. Narod i pravda osvojila je 22% glasova, slijedi SDA sa 20%, a zatim Naša stranka (13%), SBB (11%), SDP (9%), DF (6%), HDZ (2%) i HDZ 1990 (1%). Čak 15 % građana navelo je da ne bi glasalo ni za koga od navedenih političkih opcija. Anketa iz nepoznatih razloga nije uzela u obzir više stranaka poput A-SDA,  Nezavisnog bloka,  itd.         Naravno da rezultati ankete ne odražavaju mišljenje cjelokupnog glasačkog tijela, ali ipak mogu poslužiti kao ilustracija trenutnih političkih odnosa, odnosno

Pad Bosanske Krupe 21. aprila '92. doveo je do poniženja i gnjeva Krupljana, ali i do rađanja nade u povratak u svoje sokake i avlije (kuće su rušene i paljene). Nada u povratak preko Une stvorila je 511. Slavnu bbr. koja je to i uspjela nakon epske borbe - trijumfalno, časno i pobjednički. Zato naša kultura sjećanja treba da se zasniva na istini i pobjedama, da bi se na njima temeljilo povjerenje, optimizam i samopouzdanje, što dovodi do društva u kojem dominira emocija nade – najpoželjnije emocije za uspjeh jednog društva u cjelini!  Ne sjećam se najbolje datuma, ali 21. april nikada neću zaboraviti, jer taj tužan datum predstavlja prekretnicu u životu svih Krupljana. Davne 1992. godine, tog datuma, ratna mašina fašističkog velikosrpskog projekta uvukla se u brda oko Bosanske Krupe i započela brutalnu agresiju na naš grad, silom uvlačeći Krajinu u ratni haos. Pored ranijih jasnih naznaka takvog scenarija, ipak smo bili iznenađeni i protjerani na lijevu obalu Une. Ova

Posljednja sjednica OV Bosanska Krupa od 6-og aprila, uz to vanredna i sa samo dvije tačke odužila se na skoro tri sata? Prva tačka je predstavljena kao prijedlog dopune Poslovnika o radu Općinskog vijeća Bosanska Krupa na način da se Sjednice Općinskog vijeća, Kolegija i Komisija, mogu zakazati putem telefona, elektronski ili na drugi adekvatan način, a materijali se dostavljati elektronski, te da se sam čin glasanja vrši elektronski ili putem telefona riječima „za“, „protiv“ ili „suzdržan. Opozicija (SDA) i kolega iz pozicije, protivili su se ovakvoj izmjeni predstavljajući je kao preuranjenu mjeru, svojevrsno ograničenje prava vijećnika, udaru na demokratiju i pravo na zastupanje interesa i reprezentovanje volje glasača, ali i potencijalnu mogućnost manipulacije. Namjera predlagača je bila da se u vanrednim situacijama i potrebi izbjegavanja boravka u grupama i javnog okupljanja u zatvorenom prostoru osigura mogućnost održavanje sjednica putem neke od multimedijalnih aplikacija (n

1. UVODNA RAZMATRANJA Već decenijama unazad kao dominantno mišljenje o najvećoj dragocjenosti u nekom privrednom subjektu ili organizaciji nametnulo se ono koje ističe značaj zaposlenih nasuprot kapitalu i tehnologiji, ili kako je to jednostavno u svom stilu formulisao Peter Drucker   navodeći da je ključ za postizanje uspjeha otkrivanje potencijala ljudi i ulaganje vremena u njegov razvoj. U tom kontekstu je i izjava koju je svojevremeno za magazin Fortune dao Bill Gates, osnivač kompanije Microsoft, a koja glasi: „Odvedite nam dvadeset najboljih ljudi i Microsoft će postati jedna potpuno nevažna kompanija”. Upravo su zaposleni sa svim svojim sposobnostima najznačajniji resurs kojim neka organizacija raspolaže, a taj resurs podrazumjeva ukupan duhovni i fizički potencijal zaposlenih, kako iskorišteni, tako i skriveni ili neiskorišteni. Stoga ne iznenađuje da su ljudski potencijali u centru pažnje savremenog menadžmenta, a pristup menadžmentu ljudskih potencijala kao specifičnoj

Našoj maloj i siromašnoj zemlji uprkos zlokobnoj prijetnji pružena je rijetka mogućnost da izađe kao pobjednik u borbi sa zloćudnim neprijateljem koji je strah i trepet za većinu moćnih i bogatih svjetskih sila. I to koristeći samo jedan jedini domaći resurs kojim naša zemlja obiluje. Dovoljno je samo slušati glas razuma i struke, te se disciplinovano i odgovorno pridržavati par jednostavnih pravila. Nažalost debakl sa derneka povodom jubileja 70 godina kompanije „Igman“ u Konjicu ne ulijeva nadu da ćemo u koronakrizi iskoristiti resurs koji već odavno najuspješnije izvozimo – zdravu bosansku pamet... Naime, nadležni su propustili priliku da na vrijeme i adekvatno reaguju nakon što je utvrđeno da je na proslavi u kompaniji “Igman” u Konjicu boravila osoba iz Srbije zaražena virusom Covid-19. Čak i potvrđivanja nastanka nekoliko slučajeva zaraze, nije ih alarmiralo da poduzmu sve mjere da se širenje virusa spriječi. Čak nisu obavijestili ni brojne novinare koji su bili prisutni na pr