POMOĆ POLJOPRIVREDI I POLITIKA U VRIJEME KORONE
Posljednja sjednica OV Bosanska
Krupa od 6-og aprila, uz to vanredna i sa samo dvije tačke odužila se na skoro
tri sata? Prva tačka je predstavljena kao prijedlog dopune Poslovnika o radu
Općinskog vijeća Bosanska Krupa na način da se Sjednice Općinskog vijeća,
Kolegija i Komisija, mogu zakazati putem telefona, elektronski ili na drugi
adekvatan način, a materijali se dostavljati elektronski, te da se sam čin
glasanja vrši elektronski ili putem telefona riječima „za“, „protiv“ ili
„suzdržan. Opozicija (SDA) i kolega iz pozicije, protivili su se ovakvoj
izmjeni predstavljajući je kao preuranjenu mjeru, svojevrsno ograničenje prava
vijećnika, udaru na demokratiju i pravo na zastupanje interesa i
reprezentovanje volje glasača, ali i potencijalnu mogućnost manipulacije. Namjera
predlagača je bila da se u vanrednim situacijama i potrebi izbjegavanja boravka
u grupama i javnog okupljanja u zatvorenom prostoru osigura mogućnost
održavanje sjednica putem neke od multimedijalnih aplikacija (npr. Zoom) i time
smanji rizik širenja koronavirusa. Sasvim opravdano, pogotovo poslije debakla
sa proslave u kompaniji “Igman” u Konjicu, kada se zaraza sa zlosretnog derneka
proširila na tri kantona.
Moj vijećnički stav bio
je zasnovan na učenju Adama Smitha, začetnika moderne ekonomske teorije iz
18-og vijeka i idejnom osnivaču trenutno preovlađujućeg ekonomskog sistema zapadne civilizacije koji se globalizacijom
proširio na skoro cjelokupnu planetu, odnosno liberalnom kapitalizmu. Naime,
Smith kada piše o slobodnom tržištu i drugim slobodama predstavljenim u
doktrini liberalnog kapitalizma smatra da je "liberalizam ideja da čovjek
radi u vlastitom interesu i na svoj način, pritom poštujući prava i slobode
drugih". Genijalni Smith naglasak stavlja na to je sloboda djelovanja
ograničena pravima i slobodama drugih. Današnje korporativne sluge i zagovornici
neoliberalizma pozivaju se na Smitha kao začetnika ideje (apsolutno) slobodnog tržišta,
spretno izbjegavajući navedeni stav i ograničenja. Shodno rečenom i pravo
odabira načina javnog izražavanja i djelovanja nema prednost pred pravima i
slobodama drugih da ne budu kolateralne žrtve (zaraženi) usljed okupljanja
30-ak ljudi u zatvorenom prostoru na par sati. Nakon diskusije, koja bi bila
preduga i u normalnim uslovima rada, tačka je izglasana.
Druga tačka bila je prijedlog
Pravilnika o načinu utroška sredstva za poticaj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Za ovakvu subvenciju osigurat će se 300.000 KM iz Budžetu Općine, mada nije
rečeno da li je u to uračunato i 80.000 KM koje je Vlada USK prošle sedmice
odredila za poticaj poljoprivredi na području općine Bosanska Krupa (programom
je određeno ukupno 800.000 KM za sve općine USK). Nakon duge i zamorne
diskusije koja se bavila detaljima Pravilnika isti je na kraju usvojen
jednoglasno?! Kolega A.Š., inače vlasnik uspješne farme koja se neprestano
modernizuje u stalnoj borbi za opstanak na surovom tržištu, vjerovatno je
skratio raspravu svojim autoritativnim stavom poljoprivrednog proizvođača da usvajanje
ovog pravilnika nema alternative, te da je isti potrebno usvojiti.
Ova prijekopotrebna mjera
sa namjerom da potakne i pomogne poljoprivrednu proizvodnju, te sačuva resurse
u ovoj privrednoj oblasti, obezbjeđujući repromaterijal za sjetvu kukuruza,
graha ili krompira, svakako je dobrodošla i očekivana u ovakvoj situaciji.
Sredstva su trebala biti značajnija i sa ranije održanom javnom raspravom na
kojoj bi se ova mjera predstavila. Naravno i sa urađenom Cost-benefit analizom
i stručnim predavanjem koje bi eventualno motivisalo što širu baze stanovništva
da obrađuju zapuštene poljoprivredne parcele koje sve više preuzima ambrozija.
Ali zašto nekoga treba motivisati da obrađuje zemlju svojih djedova?
U knjizi „Ekonomski
razvoj“, krucijalnom djelu u ovom području ekonomije, M. Todaro i S. Smith daju
odgovore na pitanja koji su to izvori ekonomskog razvoja i dugoročnog rasta, te
navode razloge zašto su manje razvijene zemlje siromašne i nude strategije koje
im mogu pomoći u rješavanju tih problema, odnosno što bi se u novogovoru reklo
- izazova. U dijelu o poljoprivredi Todaro i Smith navode specijalizirano imanje kao konačnu i najnapredniju fazu
individualnog dobra u ekonomiji sa mješovitim tržištem. Ovaj tip zemljoradnje
je dominantan u naprednim industrijaliziranim državama i posljedica evoluiranja
kao odgovora na razvoj u drugim područjima državne ekonomije i paralelnog
razvoja sa njim. To se odnosi na općenito poboljšanje životnog standarda,
biotehnološki i tehnički napredak, širenje državnih i međunarodnih tržišta i
slično.
U specijaliziranoj zemljoradnji više osnovni cilj nije osiguravanje
hrane za porodicu sa određenim viškom za prodaju, nego čista komercijalna
zarada koja postaje i kriterij uspjeha,
a ostvarivanje maksimalnih prihoda po hektaru potpomognuto vještačkim i
prirodnim resursima postaje cilj djelatnosti gazdinstva. Jednostavno rečeno sav
urod je namijenjen prodaji uz uvažavanje svih relevantnih ekonomskih koncepata
poput fiksnih i promjenjivih troškova, uštede, ulaganja i stope prihoda,
tržišne cijen, subvencije i slično. Naglasak u pogledu iskorištavanja resursa
više nije na zemlji, vodi ili radnoj snazi, nego na akumulaciji kapitala
tehnološkom napredku i naučnom istarživanju i razvoju s ciljem stimuliranja
većeg nivoa proizvodnje i produktivnosti. Moglo bi se reći da specijalizirano imanje slijedi koncept poslovanja multinacionalnih
korporacija.
Gdje je poljoprivreda
poharane Bosne u ovakvom viđenju stvari? Koliko ima nade da se kod nas ostvari
konkurentska prednost rame uz rame sa ovako naprednim konceptom? Ali najvažnije pitanje kome svi znamo odgovor jeste - nije li previše kasno za spas poljoprivrede? Teško je i
uporediti naša brdovita imanja obrađivana pouzdanim, ali odavno izraubovanim traktorima
IMT 539, sa ovako efikasnim plantažama baziranim na uzgoju samo jedne kulture
namijenjene prodaji, a kamoli kontemplirati o ranije spominjanom udaru na
demokratiju i pravu na zastupanje interesa i reprezentovanje volje glasača, istih
onih koji ne posustaju u svom izboru ni nakon tri decenije.
